MieloGuard kapsule

Preporučeni unos: 1 kapsula dnevno. Preporučeno korištenje: najmanje 90 dana. Sadržaj: 30 kapsula.

Jedna od najčešćih bolesti perifernog živčanog sustava jesu: Išijas; Lumbago; Diskopatija; Cervikalni radikulitis; Interkostalna neuralgija; Pleksitis.

Periferni živčani sustav nastavak je središnjeg živčanog sustava, koji se sastoji od mozga i leđne moždine. Glavna funkcija perifernog živčanog sustava je povezivanje središnjeg živčanog sustava s udovima i organima tijela. Za razliku od središnjeg živčanog sustava periferni živčani sustav nije zaštićen od koštanog tkiva (lubanje i kralježnice), kao što je u mozgu i leđnoj moždini, te je ranjiv na oštećenja.

Živčane stanice su najmanje strukturne jedinice živčanog sustava. Njihov broj je oko 100 milijardi, pri čemu je svaki neuron povezan s najmanje 10 000 drugih. Neuroni u živčanom sustavu razlikuju se u obliku i veličini, ali struktura svih je slična. Neuron ima tijelo i izraste. Jedan od izdanaka, nazvan akson, duži je od drugog i izvana je prekriven posebnom mijelinskom ovojnicom, koja igra ulogu izolacije u prenošenju živčanog impulsa. Kroz akson stanica šalje informacije drugim stanicama.

Kada je mijelinska ovojnica (“izolacija”) poremećena, neuron ne može normalno funkcionirati i pojavljuju se različiti simptomi, uključujući i bol. Bol je jedna od manifestacija bolesti perifernog živčanog sustava, koje su vrlo česta. Pokazano je da svaka treća osoba pati od bolova u leđima (dorsalgija).

Obnova perifernih živaca

Da bi tijelo pokrenulo vlastite mehanizme oporavka, trebaju mu određene hranjive tvari. Mieloguard pruža tijelu pravu kombinaciju 6 bitnih hranjivih sastojaka, koji pomažu u izgradnji mijelinske ovojnice i, prema tome, obnavljanju oštećene neurone:

• Uridin monofosfat:
• Sudjeluje u sintezi nukleinskih kiselina;
• udjeluje u izgradnji staničnih membrana;
• Izrađuje dendrite, koji podržavaju sinaptičku funkciju;
• Stimulira stvaranje mijelina (što je izolacija aksona);
• Podržava i ubrzava neuromuskularnu regeneraciju i zaustavlja prolazak boli.

Uridin je prisutan u mnogim namirnicama, ali nije bioraspoloživ zbog činjenice da se gotovo u potpunosti razgrađuje u jetri i gastrointestinalnom traktu.

• Folna kiselina

• Folna kiselina, koja se naziva i vitamin B9, jedan je od najvažnijih vitamina za zdravlje.
• Sudjeluje u velikom broju enzima.
• Sudjeluje u sintezi DNK i RNK.
• Sudjeluje u sintezi važnih aminokiselina.
• Utječe na aktivnost gena u živčanim stanicama i pomaže u regulaciji gena uključenih u regeneraciju.
• Pomaže za aksonsku regeneraciju i funkcionalni oporavak od ozljeda.

• Vitamin B12

Za proizvodnju mijelina je potreban vitamin B12, odnosno kobalamin. Ukočenost, šlogiranje i gubitak osjeta u udovima – to je samo dio svih simptoma periferne neuropatije zbog nedostatka vitamina B12. Statistički podaci pokazuju da između 5 % i 20 % odrasle populacije ima nedostatak vitamina B12, a do 40 % ima nisku razinu vitamina B12 u plazmi.

• Vitamin B6

Vitamin B6 važan je za metabolizam aminokiselina, glukoze i masti. U odraslih osoba neuropatija, koja nastaje kao posljedica nedostatka vitamina B6, započinje s ukočenjem ili gorućom bolju u stopalima, koja se potom uspinje i utječe na stopala i ruke. Iako je vitamin B6 prisutan u mnogim namirnicama, njihovo kuhanje dovodi do gubitka vitamina do 70 %. S druge strane, ljudi nisu u mogućnosti sintetizirati B6, pa je unos iz vanjskih izvora neophodan.

• Vitamin B1

Tijamin (vitamin B1) je vitamin, topiv u vodi i prisutan je u većini biljnih i životinjskih tkiva. Važan je za stanično disanje, proizvodnju neurotransmitera (glutamata i γ-aminobuterne kiseline) i za održavanje mijelinske ovojnice. Manjak tijamina dovodi do neuropatije, poznate kao beri-beri, i prvi je opisani sindrom nedostatka vitamina kod ljudi.

Umor, razdražljivost i grčevi mišića mogu se pojaviti u danima do tjednima kao rezultat prehrambenog nedostatka. Klinička slika nedostatka vitamina B1 započinje gubitkom osjetila, gorućom bolju, mišićnom slabošću u nogama i stopalima.

• Vitamin B3

Vitamin B3, poznat i kao nijacin ili nikotinska kiselina, važan je za metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina, kao i za staničnu transdukciju signala i obnavljanje DNK u stanici.

Manjak nijacina u hrani može uzrokovati mučninu, kožne i oralne lezije, anemiju, glavobolju i umor.

• Magnezij (Mg)

Sudjeluje u preko 300 različitih enzimskih sustava i na taj način regulira različite procese u ljudskom tijelu, jedan od kojih je živčano-mišićna kondukcija. Studije pokazuju da je prosječni unos magnezija preko hrane relativno nizak, dostižući samo 30 do 50 % preporučenoga dnevnoga unosa. Klinička studija, provedena s pacijentima s kroničnom bolom u donjem dijelu leđa, pokazala je značajno smanjenje boli i poboljšanu pokretljivost kod bolesnika, koji su primali magnezij.