Datum dostupnosti na zalihi
Kada je mijelinska ovojnica (“izolacija”) poremećena, neuron ne može normalno funkcionirati i pojavljuju se različiti simptomi, uključujući i bol. Bol je jedna od manifestacija bolesti perifernog živčanog sustava, koje su vrlo česta. Pokazano je da svaka treća osoba pati od bolova u leđima (dorsalgija).
Obnova perifernih živaca
Da bi tijelo pokrenulo vlastite mehanizme oporavka, trebaju mu određene hranjive tvari. Mieloguard pruža tijelu pravu kombinaciju 6 bitnih hranjivih sastojaka, koji pomažu u izgradnji mijelinske ovojnice i, prema tome, obnavljanju oštećene neurone:
Uridin je prisutan u mnogim namirnicama, ali nije bioraspoloživ zbog činjenice da se gotovo u potpunosti razgrađuje u jetri i gastrointestinalnom traktu.
Za proizvodnju mijelina je potreban vitamin B12, odnosno kobalamin. Ukočenost, šlogiranje i gubitak osjeta u udovima – to je samo dio svih simptoma periferne neuropatije zbog nedostatka vitamina B12. Statistički podaci pokazuju da između 5 % i 20 % odrasle populacije ima nedostatak vitamina B12, a do 40 % ima nisku razinu vitamina B12 u plazmi.
Vitamin B6 važan je za metabolizam aminokiselina, glukoze i masti. U odraslih osoba neuropatija, koja nastaje kao posljedica nedostatka vitamina B6, započinje s ukočenjem ili gorućom bolju u stopalima, koja se potom uspinje i utječe na stopala i ruke. Iako je vitamin B6 prisutan u mnogim namirnicama, njihovo kuhanje dovodi do gubitka vitamina do 70 %. S druge strane, ljudi nisu u mogućnosti sintetizirati B6, pa je unos iz vanjskih izvora neophodan.
Tijamin (vitamin B1) je vitamin, topiv u vodi i prisutan je u većini biljnih i životinjskih tkiva. Važan je za stanično disanje, proizvodnju neurotransmitera (glutamata i γ-aminobuterne kiseline) i za održavanje mijelinske ovojnice. Manjak tijamina dovodi do neuropatije, poznate kao beri-beri, i prvi je opisani sindrom nedostatka vitamina kod ljudi.
Umor, razdražljivost i grčevi mišića mogu se pojaviti u danima do tjednima kao rezultat prehrambenog nedostatka. Klinička slika nedostatka vitamina B1 započinje gubitkom osjetila, gorućom bolju, mišićnom slabošću u nogama i stopalima.
Vitamin B3, poznat i kao nijacin ili nikotinska kiselina, važan je za metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina, kao i za staničnu transdukciju signala i obnavljanje DNK u stanici.
Manjak nijacina u hrani može uzrokovati mučninu, kožne i oralne lezije, anemiju, glavobolju i umor.
Sudjeluje u preko 300 različitih enzimskih sustava i na taj način regulira različite procese u ljudskom tijelu, jedan od kojih je živčano-mišićna kondukcija. Studije pokazuju da je prosječni unos magnezija preko hrane relativno nizak, dostižući samo 30 do 50 % preporučenoga dnevnoga unosa. Klinička studija, provedena s pacijentima s kroničnom bolom u donjem dijelu leđa, pokazala je značajno smanjenje boli i poboljšanu pokretljivost kod bolesnika, koji su primali magnezij.